KOPRIVA
Drugi nazivi: kopriva, kopriva obična, pitoma kopriva, velika kopriva, žara .
Latinski naziv: urtica dioica Eng - Nettle.
Opis biljke: kopriva je dvodomna biljka s velikim korijenom. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 1 1/2 metra. Listovi su nasuprotni, srcasti, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama. Listovi i peteljke pokriveni su žaokama koje su na vrhu kukaste a pri dnu debele. Na dodir se odlome i izlivaju oštar sok na kožu, koji žari. Cvijetne grančice nose ili muške ili ženske cvijetove. Neugledni su i zeleni, a oplodjuju se pomoću vjetra. Plod je malen, jednosjemeni oraščić. Služi i kao industrijska i ljekovita biljka.
Koristi se list, korijen i sjeme. Lijek za čišćenje krvi, protiv opadanja kose, reumatizma, groznice, prekomjernog mokrenja, tuberkoloze pluća, bronhitisa, oboljenja zglobova, kamena u bubregu, za zarastanje rana, protiv zračenja, malokrvnosti, čira na želucu, nesanice, nervoze. Zbog svoje vitaminske i prehrambene vrednosti kopriva se, i pored toga sto se ne uzgaja u povrtnjacima, smatra izuzetno zdravim, korisnim i pristupačnim povrće, naravno i lijekom. Izuzetno je bogata raznim korisnim sastojcima: bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima,
kalcijem, fosforom, gvožđem, vitaminima C, A, B2 i K, karotinom, pantotenskom kiselinom i dr. Kopriva je pored ostalog, pravi mali polivitaminski rezervoar. Na nasim trpezama je rijetko ima mada se može prirediti na više načina.
Stanište: raste uz puteve, plotove i na zapuštenim mjestima kao korov.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se u prolece i jesen skuplja korenje. U proljeće skupljaju se listovi i vršike, a cela biljka, tj. stabljika, cijele godine. Sejme se skuplja u avgustu.
Ljekovito delovanje: čaj od cele biljke odvaja sluz iz pluća, čisti želudac, jetru i creva, a ujedno je izvrstan lek za lecenje anemije, šuljeva, žutice, malarije i svih drugih groznica, ponajviše mokraćom odvaja loše sokove iz tijela. Pomješana s drugim biljkama liječi čireve na želucu i crevima, čisti krv, pospješuje probavu, srnanjuje uzrujanost i nesanicu. Isto tako, dobar je lijek protiv vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvjestice.
Čaj za zeludac i jetru
Ovaj čaj priprema se od čitave biljke. U 2 litra vode ostave se tri supene kasike usitnjene biljke koprive da stoje 10-12 sati. Nakon toga se ova smjesa kuva poklopljena pola sata.
Kada se ohladi, procjedi se i pije triput dnevno pre jela po jednu solju. Ovaj lek odvaja sluz iz pluca, cisti creva, jetru i zeludac.
Čaj za čir u zeludcu i crevima
Napravi se mešavina od 10 supenih kašika lišća i korijena koprive, jedne kašike pelina, dve kašike bokvice i jedne kašike tucanih smrekovih boba. Smjesa se stavi u 1 litar crnog vina da se kvasi 12 sati, posle čega se, uz dodatak 3-4 kašike domaćeg meda, kuva oko pola sata.
Poklopljeno stoji dok se ne ohladi. Ovo vino-lek uzima se mlako, po jedna supena kašike pre jela. Pored čira u želucu i crevima ovo vino pomaže i kod gihta, bubrežnih oboljenja i neuroza.
Za prskanje voća
Koprivom se mogu suzbijati i lisne vaši – rastvor može svako sam da napravi. U posudu od 10 litara napuni se svježe ubrana kopriva sa stabljikom, može i u fazi cvatnje, ali ne kada dozre i pojavi se seme. Prelije se vodom tako da koprive budu prekrivene 4-5 cm, a kao voda najpoželjnija je kišnica. Ostavi se da stoji jedan dan i noć. Tečnost se procjedi i njome nekoliko puta poprska napadnuto voće i povrće. Koristi se kod manjih napada vaši. Vaši uništava mravlja kiselina koja se nalazi u sveže pripremljenom rastvoru.