PAPRIKA ( Capsicum annuum)

Paprika (Capsicum annuum L) pripada Obitelji Pomočnica (Familia Solanaceae), a Farmakopejski naziv joj je Fructus Capsici. Paprika je afrodizijak, amarum, antidepresiv, antireumatik, antiseptik, antiskorbut, aromatik, antioksidant, detoksikant, diuretik, diaforetik, karminativ, kozmetik, revitalizant, rubefacijens, sedativ. Nazivamo je i drugim imenima kao što su crveni papar, paparata, peverun, piper, piperak, paprica, turski papar, Engleski naziv joj je African Pepper – Capsicum – Cayenne Pepper – Pod Pepper – Red Pepper – Sweet Pepper, njemački Einjähriger Schotenpfeffer; Gemüse-Paprika – Indischer Pfeffer – Paprika – Paprika-Schote – Roter Piment – Spanischer Pfeffer – Türkischer Pfeffer – Zier-Paprika Francuski; Piment annuel – Piment de Cayenne – Piment des Jardins – Poivre de Guienee a talijanski Peperone.

Ljekovito djelovanje
Ubraja li se paprika u ukusno povrće ili u začinske biljke kao što su peršin, bijeli luk? Dileme o tim pitanjima riješio je mađarski znanstvenik Szent - Gyorgyju koji je prvi dokazao postojanje vitamina C u paprici kojega ima više nego u limunu i naranči te stekao veliku svjetsku slavu. Paprika kao hrana predstavlja visokovrijedno povrće s bogatstvom vitamina C kao i ostalim hranjivim sastojcima – bjelančevinama, mastima i ugljikohidratima, a i sadržaj mineralnih sastojaka je visok. Vitaminska vrijednost vitamina C kojeg u prosjeku ima 110 mg nadopunjuje se vitaminima B kompleksa, kao i vitaminom P zaduženim za perifernu cirkulaciju. Papriku danas za jelo najviše koristimo sirovu, pečenu, pirjanu i kiseljenu. Rabim je i kao začin u suhom stanju u prahu. Kad govorimo o ljekovitosti paprike tada mislimo na utjecaj svježe paprike i suhe paprike u liječenju pojedinih oboljenja. Ljekoviti sastojak paprike kapiscin, inače ljutog okusa, kojeg ima najviše u unutrašnjim žilama paprike djeluje antiseptički, a u probavnom sustavu djeluje kao karminativ koji sprečava razvoj bakterija truljenja.

Sprečava ispadanje kose
Ljekovitost paprike u narodnoj medicini, iako je novijeg datuma, nikad nije bila upitna. Njezin utjecaj na površinsku kapilarnu cirkulaciju možemo pripisati sastojku citrinu, koji utječe na elastičnost i propustljivost kapilara, što koristi za liječenje arteroskleroze. Kao aromatik koristimo je za pripravljanje niza jela u našoj kuhinji, a također i za razna pića. Paprika je sredstvo koje pospješuje apetit, a pri tome potiče rad želuca (dispepsije), jer pojačava lučenje želučanog soka, smiruje grčeve – kolike, i potiče peristaltiku. Paprika sadrži dosta kalija koji ima diuretičko djelovanje, to jest izaziva pojačano mokrenje. Vjerovanja u afrodizijsko svojstvo temelje se na utjecaju paprike u pojačanoj cirkulaciji. Od ljute paprike, u pučkoj medicini postoji niz pripravaka za liječenje reumatskih bolova, lumbaga, artritisa, itd. Sokom od paprike liječimo razne upalne procese kao sto su upala grla (laringitis) ili početke infektivnih oboljenja kao i posljedice infekcije (herpes zoster). Sokom od paprike trljamo vlasište i sprječavamo opadanje kose. Prašak ljute crvene paprike koristimo za liječenje probavnih smetnji i hemoroide. Uz liječenje raznih depresija, kao i alkoholnog ludila, paprikom se uz liječnički nadzor danas mogu liječiti razna oboljenja ovisnosti kao što su alkoholizam i narkomanija.

Karakteristike biljke
Paprika je jednogodišnja do dvogodišnja ili višegodišnja biljka u tropskim krajevima. Naraste do pola metra s uspravnom, golom i slabo razvijenom stabljikom. Lancetasti listovi, a često i jajoliki, ovisno o sorti paprike, po rubu su cijeli i lagano zaobljeni. Cvjetovi nagnuti prema dolje ili uspravni, rastu pojedinačno ili dva do tri zajedno, bijele su do grimizno crvene boje. Plod je mnogosjemena boba s grubom, kožastom i mesnatom plodnom stjenkom, svijetle do tamnocrvene, žute i ljubičaste boje. Cvate u travnju i svibnju. Miris ima po zeleni, a okus ploda varira od slatkog do ljutog okusa. Uzgaja se vrtovima i na plantažama.

Ljekoviti sadržaj
Crvena paprika na 100 g ima 164 k J ili 42 kcal, mineralnih sastojaka ima oko 70 mg; zelena paprika ima na 100 g 112 k J ili 28 kcal, mineralnih sastojaka do 500 mg, vitamina C ima od 40-400 mg zavisno o sorti paprike, a prosječni sadržaj vitamina C u paprici je 110 mg. Vitamina B 1 0, 60 mg, B 2 0, 05 mg, nijacina 0, 33 mg, P, karotina (provitamina A) 0,60 mg, željeza 0, 75 mg, fosfora 29 mg, kalcija 11 mg, kalija 212 mg, natrija 2 mg, ugljikohidrata ima 5, 3-8 %, bjelančevina 1,2-1,5 %, masti 0, 2-0, 3%, alkaloida kapsaicina (ljuti okus), karotena i karatenoida, kapsantina i kapsorubina (crvene boje), solanina, luteina, solasodin, citrina, ksantofila, kriptoksantina, aromatične tvari šećera itd.

Kontraindikacije
Paprika može izazvati pojačano iritantno djelovanje kapsicina kod slabog želuca ili osjetljivih osoba sa slabom ili bolesnom sluznicom želuca. Onima koji boluju od devirtukuloze i kroničnog kolitisa zabranjeno je konzumiranje paprike u bilo kojem obliku. Prekomjerno uživanje paprike ima katkad i teške posljedice kao što je višak želučane kiseline i kronična začepljenost. Posljedice mogu biti i teže ako se nadraže bubrezi, što može dovesti do upale bubrega.


Iz kulinarstva
Vrste paprika: prema boji razlikujemo crvenu i zelenu papriku, a može imati slatki, poluljutu i ljuti okus.
Konzumacija paprike: slatke vrste za salate, pečenje, kiseljenje; ljute vrste kao prašak za začin ili kečap.

Pravila uporabe
Najljekovitija i najbolja za jelo je svježa paprika. Sjeckana paprika gubi vitamin C, zbog djelovanja kisika. Svježa paprika jede se u umjerenoj količini jer inače može izazvati probavne smetnje i kod zdravih osoba, a ne smiju ih jesti osobe oboljele na želucu i crijevima. Onima koji boluju od devirtukuloze i kroničnog kolitisa zabranjeno je konzumiranje paprike u bilo kojem obliku. Prekomjerno uživanje paprike ima katkad i teške posljedice kao što je višak želučane kiseline i kronična začepljenost. Posljedice mogu biti i teže ako se nadraže bubrezi, što može dovesti do upale bubrega.

Načini pripreme
Paprika kiseljenjem ne gubi svoju vitaminsku vrijednost. Ono se radi na više načina i prema raznim receptima u kojima izbjegavamo esencije. Pečene paprike najbolje su kad se jedu s bijelim lukom i maslinovim uljem ( kožicu paprike odstranite). Termičkim i mehaničkim djelovanjem na papriku gubi se količina vitamina C.

Kiseljenje
3 kg paprika, 2 l po ukusu razblaženog octa, 1 dl ulja, 10 dag soli,
6 dag šećera, 1/2 žličice konzervansa.
Uputa za pripremu: Paprike dobro operite, odstranite peteljke i svaku izbodite oštrim tankim štapićem 10 puta. Pripremite rasol i stavite da kuha. Kad je rasol zakuhao, stavljajte paprike jednu po jednu i čim rasol ponovno zakipi izvadite papriku i stavljajte ih u pripremljenu staklenku. Kad staklenku napunite, protresite da se paprike slegnu. Rasol još jednom prokuhajmo i kad zakipi prelijemo njime paprike. Paprike će postupno upijati rasol, a vi ga dodajte. Nakon nekoliko dana staklenku dopunite rasolom i hermetički zatvorite te pohranite na hladno i tamno mjesto.

Prašak
Uputa za uporabu: Kod probavnih teškoća uzimamo prašak ljute paprike od 0,5 - 2 g na dan, pomiješan s hranom;
kod hemoroida, prašak uzimamo 3 puta na vrh noža (0, 5-2 g) na dan.

Oblozi od praška
Uputa za pripremu: napravimo tijesto od brašna i kvasca, dodamo mlakog mlijeka, dobro izmiješamo i istučemo. Takvo tijesto razvaljamo na veličinu oboljelog mjesta i na njega posipamo ljutu papriku. Bolno mjesto namažemo maslinovim uljem i njega stavimo pripremljeno tijesto. Zavijemo da ne klizi i držimo što dulje možemo (do 12 sati, a najbolje je preko noći). Poslije skidanja obloga mjesto operemo, namažemo uljem i dobro utoplimo.
Uputa za uporabu: kod liječenja reume

Svježi sok
Uputa za pripremu: papriku očistimo i sameljemo u mikseru te u sokovniku iscijedimo sok. Sok odmah uzimamo, a možemo mu dodati malo začina, na pr. peršin i sok mrkve.

Uputa za uporabu: kod upale grla pijemo 2 puta po 0, 5 dl soka, kod infektivnih oboljenja 2-3 puta po 0, 5 dl soka (ovaj recept se koristi u prvom redu radi unošenja vitamina C)

Svježa paprika je vrlo dobar izvor vitamina C. U ranu jesen ima je još dosta pa se može koristiti svježa i to se preporuča što češće, jer će kuhanjem ili preradom izgubiti dosta vitamina C.

Papriku možete spremiti u zamrzivač, pripremljenu za sataraš ili očišćenu za punjenje. No, jedno se ne smije zaboraviti, što se više prerađuje, manje je vrijedna. Stoga bi se neposredno nakon berbe paprika trebala spremiti u letvice ili kutije te na hladno mjesto. Ako se želi zamrznuti, to se mora učiniti čim prije nakon berbe.

Osim vitamina C, paprika sadrži i manje količine vitamina B1, B2 i B6. Sadrži i dosta vitamina A, posebno crvene vrste. Važan sastojak, kako u slatkoj, tako i u ljutoj paprici je kalij. Kalij ima vrlo važnu ulogu u nadzoru aktivnosti mišića (osobito za srčani mišić), živčanog sustava te bubrega.

Zanimljivosti:
– Crvena paprika je začin koji obilno koriste Mađari za pripremanje različitih jela. Meksička kuhinja također obiluje tim začinom, osobito posebnom vrstom ljute paprike poznatom kao – čili.
– Mađari već stoljećima koriste papriku u uvjerenju da ona pridonosi njihovu zdravlju i temperamentu.
– Prah načinjen od paprike koristi se isključivo kao začin. Oštra je okusa i pripravlja se od plodova paprike Capsicum annum i Capsicum frutescus.
– Papriku u prahu nekada su liječnici koristili i za liječenje različitih bolesti. Domoroci s Antila taj prašak koriste za pripremu čaja koji začine šećerom i narančinim sokom. Takav napitak konzumiraju protiv povišene tjelesne temperature.
– Prema pisanju časopisa Pharmacologica, liječnici francuske vojske daju papriku u prahu vojnicima kako bi nadvladali jak umor.
– Kod bolesti koje uzrokuju iznemoglost organizma, paprika u prahu okrepljuje organizam i vraća ga u ravnotežu.

Tekst od homeopate I. Lesingera priredjen za site "Samo veselo"